REFINERI 2015 II + EX ORIENTE FILM - projekti

  • ALEPH

    Redatelj: Iva  Radivojević
    Producent:  Selin Murat
    Produkcijska kuća: Parabola Films
    Kanada, Hrvatska, Francuska, 90 min, HD, kreativni, eksperimentalni, osobni, filozofija, politika

AlephInspiriran istoimenom kratkom pričom Jorgea Luisa Borgesa, dokumentarni film Aleph je meditacija o beskonačnosti, mogućnosti i međusobnoj povezanosti, snimljen kao putopis. Aleph se odnosi se na točku u prostoru koja sadrži sve druge prostore odjednom. Svatko tko gleda u nju može vidjeti sve što postoji u svemiru, iz svakog kuta istovremeno, bez izobličenja, preklapanja ili zbunjivanja. Film Aleph izrađuje niz kratkih priča povezanih  zajedničkim temama, uključujući i snove, filozofiju, memorije i religiju (u širem smislu riječi). U svakoj od vinjeta sadržan je jedan lik ili “društveni glumac” iz drugog dijela svijeta. Izraz ili pojam iz jednog portreta izdvojen je i koristi se kao točka razgovora za sljedeći lik,  njegovu reinterpretaciju i preusmjeravanje u drugi razgovor te kontekstualizaciju u vlastitom životu. Svaka priča traje dovoljno dugo da bi svaki lik izgovorio što mu je na pameti, i uveo nas u sljedeću lokaciju. Odredište nove lokacije uvijek diktira prethodni lik, i to u obliku pitanja, koje postavlja ili san ili čežnja za mjestom.  Dok suptilno komentira socio-ekonomske i političke nijanse svake od lokacija, film u fokusu ima ljudski duh, čuđenje i mnoštvo mogućnosti prikazanih kroz univerzalni razgovor…

***

  • A U D I B L E

    Redatelji: Ana Jurčić & Marta Batinić
    Produkcijska kuća: Filmaktiv
    Hrvatska, eksperimentalni, dokumentarni REFINERI

Audible_mala

S obzirom na sve oblike zvukova uz koje živimo – gradsku buku, glazbu, glasove, digitalne tehnologije i druge izvore zvuka – ovaj film razmatra uglavnom zanemarena obilježja buke, tišine i glazbe kao zvučnog doživljaja, potičući aktivno slušanje na pseudo-znanstven i razigran način.

Postoje li zvukovi bez slušatelja ili su to ipak samo pojave koje se materijaliziraju kroz vrijeme? Što čini zvuk glazbeno iskoristivim?

Zvuk je val, kretanje i vibracija. Motivi longitudinalnih i transverzalnih valova kao grafičkih elemenata diktiraju ritam i strukturu filma: kompresije-ekspanzije-ponovna sažimanja i otpuštanja.  Pojavljuju se oblici valova različitih amplituda koji ocrtavaju sve što vidimo: sinus valove kao što ima voda, ili kvadratne valove kao što su urbani krajolici. Otkrivanje postavljenog “laboratorijskog” procesa (uz prisutnost mikrofona kao reality-checka) zbiva se poglašnjavanjem zvukova koje proizvodi naše tijelo u namjeri da se stvori sinestezijsko iskustvo, odnosno osluhne ono što se ne može čuti. Istraživanjem sposobnosti vizualizacije frekvencija i bilježenjem oblika koje ti zvukovi uzrokuju u umu pojedinca, nastojat ćemo sagraditi filmski osciloskop.

***

  • CIRCUS RWANDA

    Redatelj:  Michal Varga
    Producent:  Marek Novák
    Produkcijska kuća:  Xova Film
    Cirkus Rwanda, Češka, 70 min, DCP, HD, umjetnost i kultura, portret, socijalna pitanja

Circus RwandaEliseé je živio kao siroče na ulici, sve dok nije saznao za novi cirkus. Odlučio je postati akrobat, i pomoći drugoj siročadi u Ruandi da nađu smisao u životu. Eliseé sada radi kod Future Vision Akrobata koje su oformila djeca u nepovoljnom položaju. On koristi svoje sposobnosti kako bi zaradio za hranu,  zaklon i obrazovanje te djece. Svi oni sanjaju o boljem nastupu s boljim trampolinom. Rosťa Novak vodi slavni cirkus u Češkoj Oni će se pridružiti FVA u Ruandi i pomoći im da razviju novu predstavu. Suvremeni cirkus nepoznat je u Ruandi. Za Eliseé, suradnja znači obećanje bolje budućnosti za djecu. Jedinstveni nastup znači više zarađenog novca. Članovi la Putyka odreda su prvi put u Africi, teško im je uklopiti se, no postepeno upoznaju Ruandu, sa svim njenim radostima i bolom, pa stvari sjedaju na mjesto. Show dobiva svjetlije konture kako se La Putyka i FVA međusobno upoznaju, no Rost’a shvaća da je u samo tri tjedna nemoguće organizirati show. Stoga poziva FVA na zajedničku radionicu u Češkoj. Grupa Eliseé napokon će moći koristiti pravi trampolin. Oba ansambla naporno rade na show u Pragu, ali sada je na FVA da prevlada poteškoće koje nose kulturne razlike. Novi show putuje češkim selima, čiji brojni stanovnici su ljude iz Afrike vidjeli samo na televiziji.

***

  • DIDA, GRANNY AND US

    Redatelj: Nikola Ilić,  Corina Schwingruber Ilić
    Producent:  Franziska Sonder
    Produkcijska kuća: Joint Venture Film Production
    Dida, Baba i mi, Švicarska, 80 min, HD, osobni pogled, portret

Dida, Granny and usI dok u Švicarskoj “uvoze” medicinske sestre s istoka, u drugim je zemljama gotovo nemoguće dobiti izvanjsku medicinsku pomoć za liječenje bolesnih i starijih ljudi. To znači da su navedeni najčešće ovisni o članovima svojih obitelji. No što se događa kad obitelji emigriraju na nekoliko godina?  Mi, Nikola i Corina, našli smo se upravo u toj situaciji: starija baka i Nikolina majka koja ima posebne potrebe, žive u Beogradu i u sve većoj mjeri osim financijske, zahtijevaju i osobnu pomoć, iz Švicarske. Film pruža uvid u drugu perspektivu onih koji su ostali, te onih emigranata koje njihova zemlja ponovno treba. S kojim se dodatnim poteškoćama mi susrećemo kad u našoj zemlji članovi naših obitelji ostare ili se razbole? Mi se više ne vraćamo na dug odmor nego zbog njege, no kakav to ima utjecaj na živote svih nas?

***

  • JUMPERS

    Redatelj: Petra Seliškar
    Producent: Brand Ferro
    Produkcijska kuća: Petra Pan Film Production
    Skakalci , Slovenija, 80 min, DCP, HD, umjetnost i kultura, povijest, politika

JumpersU zemlji od dva milijuna ljudi koja je snažno povezana sa svojom nevjerojatnom prirodnom, nešto je čudno. I dok svaka zemlja ima nešto prema čemu gleda uvis, Slovenija prema nečemu gleda nadolje – to je Planica, najveća staza za skijaške skokove u svijetu. Svako natjecanje u skijaškim skokovima koje se tamo održava Slovenci gotovo pa pobožno prate. Planica Slovence ujedinjuje u ideji da snaga mladih skakača odražava duhovnu snagu nacije. Svaki Slovenac želi biti dijelom snaže nacije. No u stvarnosti, kad bi netko drugi gledao na cijelu tu situaciju, vidio bi pijane mase pod brdom odjevene u slovenske narodne nošnje, kako jedu kobasice i ispijaju litre alkohola.  Ako pak pitate Slovence ispod planine što rade, oni bi to opisali kao vrhunski moment slovenske kulture. Stoga je pitanje što je kultura u Sloveniji, za Slovence. Kultura je najvažniji konstitutivni element nacije, uglavnom temeljen na jeziku i književnosti. Za Slovence, kultura je suma najviših duhovnih stremljenja. Ova nacija nikad nije imala teritorijalnih apetita, nikad nije imala ni snažnu ekonomiju, niti kraljevske obitelji, jedino što je Slovence definiralo bila je kultura. Slovence kultura posjeduje. Oni čak imaju i kulturu voženje (kako pravilno voziti), kulturu dijaloga (temeljenu na konstruktivnom razgovoru), kulturu odijevanja (svijest o trendovima)…

***

  • KONTINENTAL 29

    Director: Vučković Kristijan
    Croatia, Personal view, History, Society, REFINERI

sloboda_malaOvo je film o mjestu na kojem sam proveo djetinjstvo i većinu svog života. Na određeni je način ono generacijski svemirski brod, a ja sam treća generacija koja u njemu živi.   Izgrađen je 1888. godine. Povijesne okolnosti ostavile su traga na njegovu funkciju i izgled. Ovaj će film pokušati prenijeti emocije prikupljene kroz stvarnost i snove koje sam iskusio na tome mjestu. Priča prati ritam snova (nelinearno) i završava malim filmskim festivalom u dvorištu hotela. Uglavnom se temelji na nadrealnim snovitim događanjima inspiriranima upravo onim provjerama stvarnosti, dok istovremeno upoznajemo povijest zgrade.  Ja ju doživljavam kao središte grada kojeg je, tijekom prošlog stoljeća,  u sebe usisao veći grad. Time što sam ovu čudnovatu i lijepu zgradu odabrao za glavnog protagonista, želim skrenuti pozornost na stvarne životne probleme. Kao stanar te izgrade, dnevno se nosim s ostalim stanarima i gradskom upravom, po pitanju njene funkcionalnosti. I to mi je temeljna motivacija za ovaj film. Nadam se da će budžet koji će ovaj film eventualno dobiti otići na popravak krova, a možda i da se zaustavi pucanje zgrade. Držite fige.

***

  • KREŠO

    Redateljica: Marina Musulin
    Producent:  Zoran Krema
    Produkcijska kuća: OKODOKO, Rijeka
    Hrvatska, hibridni film, umjetnost, društvo

Krešo foto_malaAnimirano-dokumentarni film Krešo, koji se gotovo u potpunosti sastoji od fotografija, u središtu priče ima putovanje Kreše Kovačičeka prema zaboravljenoj “zoni”, obraslim mlinovima na Rječini u Rijeci. Na tom putovanju Kreš nas upoznaje s osobnim viđenjem svijeta, i stvari koje ga okružuju. Radnja kreće u proljeće kad se budi priroda. Krešu gledamo na putu od centra Rijeke, s Korza, prema kanjonu Rječine. Prepričava anegdote vezane za njegovo rođenje. Neočekivano je rođen na Novu godinu; naknadno zaključuje da je on prvoaprilska šala od djeteta, jer da je tada začet. Krešo nas uvodi u početke svoje umjetničke karijere te pokazuje fotografije prvog performansa koji je izveo prije 33 godine, u Banja Luci. Ta je fotografija bila na naslovnici klutnog jugoslavenskog magazina Polet, a Krešo se, osim benda Termiti, jedini u Rijeci može pohvaliti naslovnicom u Poletu.

***

  • THE LAND

    Redatelj: Marko Sipka
    Producent: Zoran  Galić
    Produkcijska kuća: VizArt Production
    Bosna i Hercegovina, 95 min, antropologija

The Land‘The Land’ je film o posljednjim stanovnicima malog planinskog sela u BiH koji su se redom, poslije rata, vratili kako bi obnovili svoje razrušene kuće i nastavili sa životom. No sad su škole zatvorene, mladi su otišli, a velik dio zemlje leži neiskorišten. Poljoprivreda je jedini izvor prihoda. Veza s prirodom njihov je životni stil, kao i stil preživljavanja. Gledamo cijeli proces kultiviranja zemlje i uzgoja životinja za hranu. Gledamo njihov jednostavan svakodnevni život. Slušamo o njihovim snovima, strahovima i sjećanjima. Uokolo pak vidimo uništene kuće, napuštenu zemlju koju pomalo preuzima šipražje, divlje biljke i šuma. Ova zemlja svjedoči o prošlosti i proriče budućnost.

***

  • OPEN AIR

    Redatelj:  Tatyana Soboleva
    Producent: Landry Hugues
    Produkcijska kuća: Inthemood…
    Francuska, 52 min, HD, kreativni

Open AirŽivim u gradu koji više ne postoji. Rođena sam u njemu, tamo sam odrasla no sad on više ne postoji. Moskva je prestala biti grad – nema tamo više dvorišta i starijih u šetnji, nema ljudi na šetalištima, svi su preselili u periferiju. Sad je to mjesto biznisa u kojem nitko nikog ne poznaje. To je kao kad osoba ima amneziju, samo u ovom ju slučaju ima grad, i svi ljudi koji u njemu i žive. Jedan od otoka koji su sačuvali stari duh grada otvoren je plesni podij u parku kraj kojeg prolazim svakodnevno. U sovjetska vremena, bio je pun života – tamo je disco bio svake večeri a plesnjaci za penziće vikendima. Disco je preselio u klubove, a retro-plesovi danas privlače samo one koji nemaju gdje drugdje.  To je mjesto za nepostojeće ljude, kao i grad, kojeg više nema. Oni dolaze plesati po kiši i snijegu, kao i po srpanjskim žegama. Ovi neobično odjeveni stariji ljudi sa svojim neobičnim plesnim koracima. Prolaznici im se smiju. Mladi ih snimaju pametnim telefonima i dijele smiješne videe online. No ovi penzići ne obraćaju pozornost, nastavljaju plesati jer nemaju drugog izbora. To im je život, strast, njihov argument, mjesto susreta i proslave. Njihov svijet.

***

  • OVER THE LIMIT

    Redatelj: Marta Prus
    Producent: Maciej Kubicki
    Produkcijska kuća: Telemark Sp. z o.o., Ventana-Film GmbH
    Poljska, 90 min, portret

Over the LimitIntimni portret najpoznatije svjetske ritmičke gimnastičarke Margarite Mamun, glavne predstavnice prestižnog ruskog Gazproma. Film predstavlja prijelomnu godinu u njenom životu, od svjetskog prvenstva 2015. do Olimpijade 2016. Gimnastičarka ima životnu priliku da postane svjetska prvakinja, no za to se mora boriti i protiv kolegice iz kluba Yane Kudryavtseve. Priča o Margariti Mamun je parabola sustava treniranja koji je razvila Irina Viner, predsjednica kluba. Over the Limit prvi je dokumentarac koji prikazuje što se događa iza zatvorenih vrata fenomena ruskih gimnastičarki. To je film o snovima, razvoju, i usamljenosti jedne uvažene individue.

***

  • PAYING A VISIT TO FORTUNA

    Redatelj: Mátyás Kálmán
    Producent: Agnes Horvath-Szabo
    Produkcijska kuća: COLLOC Productions
    Fortuna vendégei, Mađarska, 85 min, DCP, društvo

Paying a Visit to FortunaTko se od nas nije zapitao što bi učinio da dobije na lotu? Osobna priča o sretnom paru, Anikó and Lászlóu, koji su dobili na lotu, proteže se i dalje od oslikavanja njihove veze. Pitanje sreće narodne su priče već prožvakale: ono kad bogati postaju siromašni, i obrnuto .Priča o oduševljenju ovog para i o neočekivanim poteškoćama, to je zapravo suvremena priča.
Anikó i László proveli su desetljeća u izuzetnome siromaštvu, dok jednog dana, u jesen 2013., nisu dobili na lotu. Potom su preselili iz straćare, kupili kuću, uložili u dionice. Anikó se, naoko, oporavila od napadaja panike zbog kojih je 25 godina provela kod kuće. Prije lota, jedina je želja ovog para bila da prvi put u životu posjete more. No sad, u novim okolnostima, oni reagiraju sasvim različito. Iako je njihov novac na sigurnom, s dva milijuna u džepu, ovaj je par dalje od sreće nego li je ikad bio. Stoga je sreća u centru filma. Je li novac dovoljan za sreću? Kako on utječe na vezu? Njihov je život jednako težak kao i prije dobitka. Promijenila se samo priroda izazova, razina frustracije ostala je ista.

***

  • PETRILA PLANET

    Redatelj: Andrei Dascalescu
    Producent: Andrei Dascalescu
    Produkcijska kuća: Filmlab
    Planeta Petrila, Rumunjska, 90 min, kreativni

Petrila PlanetPromjena je neizbježna. No što kad se bojimo promjene i nemamo pojma kako ju svladati? To se dogodilo ljudima iz Petrile, malog rudarskog mjesta u jugozapadnoj Rumunjskoj. Rudnik je centar svijeta za te ljude. No bit će zatvoren 2016.  Petrila živi svoje posljednje dane. Tamo se nikad ništa ne dešava. Pola je stanova u komunističkom stambenim blokovima prazno, neki izgledaju kao da su preživjeli rat. Nekoliko rudara, koji još uvijek rade, za kruh zarađuju na 1000 metara ispod zemlje dok bageri, buldožeri i kradljivci starog željeza razbucaju površinu rudnika. U takvom postapokaliptičnom okruženju upoznajemo glavnog lika. Njegovo je ime Ion Barbu, u rudniku je radio 15 godina, a u Petrili živi cijeli život. Danas je poznati karikaturist. Smatraju ga ekscentričnim, vlasti ga smatraju zabadalom, ali postoje i lokalne žene i muškarci koji pak  smatraju da je izuzetno šarmantan i talentiran. U umirućem gradu, Barbu jedini poduzima nešto. I to na svoj način! Od formiranja pjesničke kolonije, preko pretvaranja pumpi u ogromnu limenku Campbell juhe, i “happeninga” i protesta kao što je modna revija čiji su manekeni lokalci a odjeća iz second hand shop, ili cjelotjedni  underground (doslovce) festival kazališta…

***

  • REACH THE SKY

    Redatelj: Michal Kondrla
    Producnt: Michal Hlavačka
    Produkcijska kuća: Protos Productions, s.r.o.
    Nebojte sa vzlietnuť , Slovačka, 80 min, DCP, kreativni, portret, znanosti i tehnologija

Reach the skyGlavni je protagonist ove priče dizajner, pilot, učitelj, vizionar i konstruktor letećih automobila Štefan Klein. njegova entuzijastična strast prema letenju nešto je što je razvio u ranoj dobi, nakon što su ga s letenjem upoznali njegovi djed i baka. Štefan, zajedno s bratom Vladom i ocem Palom, činio vizionarski trio koji ne samo da voli letjeti već je vlastitim rukama izradio razne testne leteće naprave. Vrijeme Baršunaste revolucije iz 1989. važna je prekretnica njihove priče. Štefan je tada studirao dizajn na Akademiji likovnih umjetnosti i dizajna u Bratislavi, a politička ga je atmosfera te otvaranje čehoslovačkih granica inspiriralo da stvori stroj koji će utjeloviti brzinu i slobodu kretanja koje je toliko volio.  Baršunasta revolucija promijenila je način na koji je društvu bilo dopušteno razmišljati a za Štefana je to značilo da je napokon mogao stvarati ono što je godinama uzgajao u glavi, samo kroz ideje. 25 godina kasnije leteći automobil Aeromobil postaje refleksija razvoja slovačkog društva. Prvi prototip, Aeromobil 1, testno je vozio sam Štefan, na aerodromu Nitra 1993. Letjelica  nije uspjela uzletjeti i stvar nikako nije bila uspješna. Aeromobil 1 završio je kao čudnovat objekt u Muzeju prijevoza u Bratislavi, a nikakav znak ne upućuje na onoga koji ga je izradio. Danas, zahvaljujući velikom medijskom interesu za prototip koji funkcionira, stvari se mijenjaju.

***

  • RIVER TALES

    Redatelj: Veselina Dashinova , Aline Helmcke
    Producent: Tina Leeb,  Mina Mileva
    Produkcijska kuća: Activist 38 Ltd., Celluloid Fabrik
    Bugarska, Njemačka, 90 min, DCP, animirani, povijest, osobni pogled, društvo

River TalesPutujući kroz Bugarsku i Njemačku, dvije prijateljice, umjetnice, otkrivaju na koji su način Istočnoeuropljani i Zapadnoeuropljani još uvijek različiti, 25 godina nakon pada čelične zavjese.  “River Tales” je eksperimentalni dokumentarni esej koji kombinira dokumentarne scene i animaciju. Temelji se na razgovoru redateljica i glavnim protagonistica, Veseline iz Sofije u Bugarskoj i Aline iz Berlina, iz Njemačke. Vezane su ljubavlju prema animaciji. Koriste ju kao sredstvo izražavanja kako bi njome izrazile svijet. Veselina i Aline upoznale su se 2008. na Royal College of Art u Londonu. Uskoro jedna drugoj otkrivaju  svoje dječje fascinacije svijetom s druge strane zavjese.  Aline je, kao dijete koje je 1980.-ih živjelo u Zapadnom Berlinu, sanjala o životu s druge strane zida gdje ne vrijede, kao mjere, samo novac i stvari. U međuvremenu, u komunističkoj Bugarskoj, Veselinu zaokupljaju priče mitologiziranog zapada te svaku stvar koja je sa zapada stigla pobožno posprema u kutijicu s blagom. Kroz dijeljenje priča njih dvije uskoro shvaćaju da fascinacije koja svaka od njih ima onim drugim svijetom nemaju veze s vezom, te su bile temeljene na pretpostavkama.  Stoga se odlučuju na putovanje kroz Bugarsku i Njemačku, kako bi jedna drugoj dale drugačiji uvid u svoje živote. Dok zajedno putuju, otkrivaju da je utjecaj Željezne zavjese prisutan i danas, na osobnoj i društvenoj razini.

***

  • THE STORKS

    Redatelj:  Tomislav Jelinčić
    Producnt:  Danijel Pek
    Produkcijska kuća: Antitalent Produkcija
    Rode, Hrvatska, 52 min, DCP, HD, društvo

The StorksPrije 23 godine Stjepan je našao rodu s ranom od metka i slomljenim krilom. Spasio joj je život no ne može letjeti. Podigao ju je u dvorištu škole gdje je radio kao kućepazitelj. Ime joj je Malena. Deset godina kasnije, pojavljuje se Klepetan. Muška roda stigla je iz svoga zimskog doma, Južne Afrike. Klepetan i Malena su se zaljubili i proveli ljeto zajedno. U kolovozu on se vratio u Afriku, no Malenoj se vratio na proljeće. S prvim danima proljeća vraća se, eto, već 13 godina. Svake godine imaju novu obitelj. A kad dođe vrijeme za njegov put u Afriku, on sa sobom vodi djecu. Sedam mjeseci, za vrijeme njegovog izbivanja, o Malenoj brine Stjepan. On je udovac i dvije su mu rode najbolji prijatelji. Malena i Stjepan, dok nema Klepetana, zajedno gledaju televiziju, i duge i hladne zime im tako brže prolaze. Kad se Klepetan vrati, uobičajeni se obiteljski život nastavlja. Svake se godine cijela priča ciklički ponavlja; stidljivo udvaranje, strastvena ljubav, dolaze potomci, svakodnevna briga za obitelj, odrastanje i pripreme za prvi let. Sve dok još jedno “zbogom” ne postaje neizbježno. Taj se ciklus ponavlja svakih šest mjeseci, svake godine. 13 obitelji podignuto u 13 godina! Kako li tim ljubavnicima uspijeva svake godine odraditi proces koji kod ljudi traje cijeli život?

***

  • UNDER THE COVER

    Directors: Latić Hulusić Nejra & Begović – Ćorić Sabrina
    Production company: HAVA Sarajevo
    BIH, Personal View, Philosophy, Politics, REFINERI

under the cover_malaPostoji komad odjeće koji je postao skandalozan nakon 11. rujna 2001. Marama. U 2011. godini razvila se velika debata treba li muslimankama dopustiti da nose marame na javnim mjestima. Danas, u 2015., sa sve većim brojem terorističkih skupina poput ISIS-a, koje se skrivaju iza religije i prijete slobodnom svijetu, pokrivalo za glavu sve se više doživljava kao prijetnja takozvanih “islamskih terorista”. U međuvremenu, u Bosni i Hercegovini, postratnom i postkomunističkom društvu, rođen je novi punk pokret.  Mlada generacija muslimanki počela je nositi hidžab kao iskaz slobode izražavanja vjere, i kao pobunu protiv kapitalističke vizije emancipirane žene. Bosna se sada suočava s tranziciji ka EU. Under the Cover je film potaknut osobnom pričom o dvije redateljice iz Sarajeva, Nejri i Sabrini. Iako su obje muslimanke, Nejra nosi hidžab, a Sabrina ne.